Posted in Europa, Hoteli, Italija, Otoci

Italija

Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.

Jedinu kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeverozapadu, Austrijom na sjeveru, te Slovenijom na sjeveroistoku. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom.

Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.

Stanovništvo

Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (196 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je austrijska manjina u Južnom Tirolu (1991.: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:

  • Francuska manjina u regiji Valle d’Aosta;
  • Sardinski jezici na Sardiniji);
  • ladinski jezik u Dolomitima;
  • furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici.

Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:

  • Hrvatski u tri sela u regiji Molise;
  • okcitanski jezik u južnim dolinama Piemontea;
  • katalonski u gradu Alghero na Sardiniji;
  • Albanski u selima regije Calabria i na Siciliji;
  • stari grčki dijalekti u selima regije Calabria.

Iako je glavna vjera katoličanstvo (85% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veća useljenička zajednica muslimana.

Gallery not found. Please check your settings.

Zemljopis

Italija

Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka – Sicilijom i Sardinijom – stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.

Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno.

Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4.637 m) i Monte Cervino (4.476 m – nje.: Matterhorn). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

Regije

Italija

Administrativna podjela Italije na regije

Italija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):

1) Abruzzo
2) Valle d’Aosta*
3) Apulija (Puglia)
4) Basilicata
5) Kalabrija (Calabria)
6) Kampanija (Campania)
7) Emilia-Romagna
8) Furlanija-Julijska krajina* (Friuli-Venezia Giulia)
9) Lacij (Lazio)
10) Ligurija (Liguria)
11) Lombardija (Lombardia)
12) Marke (Marche)
13) Molise
14) Pijemont (Piemonte)
15) Sardinija* (Sardegna)
16) Sicilija* (Sicilia)
17) Trentino-Južni Tirol* (Trentino-Alto Adige)
18) Toskana (Toscana)
19) Umbrija (Umbria)
20) Veneto

Regije se dalje dijele na pokrajine.

Gallery not found. Please check your settings.

Gospodarstvo

Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.

Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partenrima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima.

Povijest

Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija p.n.e. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i početkom prvog tisućljeća p.n.e. Negdje u 8. stoljeću p.n.e. između rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etruščani, koji su se u 7. stoljeću p.n.e. proširili sve do rijeke Po i Korzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje Venecije živjeli Veneti, tako da se danas talijanska regija u kojoj je smještan ovaj grad zove Veneto jer ona odgovara povijesnom području na kom je živjelo ovo pleme, a niže na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su živjeli Siculi, Sicani i Elimi (engl. Elymi).

Sabinjani (Sabini) i Latini živjeli su u Laciju (Lazio) zajedno sa Faliscima, Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima. U Abruzzima bijahu Vestini, Paeligni i Marsi.

Frentani, Picenti i Marrucini naseljavali su središnju obalu Jadrana. Samniti i Lucani življaše u Moliseu i Basilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od 5. stoljeća p.n.e. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. p.n.e.

Italija je 1957. godine bila jedan od utemeljitelja Europske unije. To joj je uvelike doprinijelo u gospodarskom i političkom smislu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i spada u skupinu G8.

Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata.

U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali “veliku Grčku” (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.

Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni datum ujedinjenja Italije.

Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili.

Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine.

Italija je otpočetka članica saveza NATO i Europske unije.

Politika

Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).

Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).

Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.

Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.

Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.

Gradovi:

Grad Broj stanovnika
Rim 2.553.873
Milano 1.299.439
Napulj 995.171
Torino 902.255
Palermo 675.277
Genova 605.084
Bologna 374.425
Firenca 368.059
Bari 328.458
Catania 305.773
Venecija 271.251
Verona 259.068
Messina 247.592
Padova 210.821
Trst 207.069
Taranto 201.349
Brescia 192.164
Reggio di Calabria 183.041
Prato 180.674
Modena 180.110
Parma 174.471
Grad Broj stanovnika
Cagliari 161.465
Perugia 157.842
Livorno 155.986
Reggio nell’Emilia 155.191
Foggia 154.780
Ravenna 146.989
Salerno 135.818
Rimini 134.700
Ferrara 131.907
Sassari 124.929
Siracusa 123.332
Pescara 122.577
Monza 122.263
Bergamo 116.510
Vicenza 113.483
Latina 111.946
Forli 111.495
Trient 110.142
Terni 108.999
Giugliano in Campania 105.951
Novara 102.746
Ancona 101.79

info: wikipedia.org

Related Images:

Gallery not found. Please check your settings.

Povezani članci:

Leave a Reply